Biologija - Page 4
Bioinžinjering može smanjiti klimatske promjene. Mogućnost ili naučna fantastika?
Nijedan politički sporazum neće biti dovoljan da obuzda i dalje povećavanje globalnih prosječnih temperatura, koje postaju neprijatno visoke. Iako su nedavna obećanja Kine, 28 zemalja Evropske unije i SAD prvi znakovi mogućnosti dugoročnog obuzdavanja beskonačnog rasta zagađenja stakleničkim gasom, atmosferske koncentracije ugljen-dioksida prešle su prag od 400 djelova po milionu - i dostići će 450…
Možda znamo manje o „apokalipsi vodozemaca“ nego što smo mislili
Naučnici se slažu da su vodozemci u nevolji, ali borba oko detalja ukazuje na veću raspravu u okviru naučne zajednice. Nakon prikupljanja podataka iz cijelog svijeta, istraživači su otkrili da su gljivice ubice, poznate kao Chytridiomycota dovele do opadanja diverziteta vodozemaca za oko 501 vrstu. Što je još i gore, čak oko 90 vrsta je…
Degradacija šuma i klimatske promjene
Ugrožavajući faktori koji prijete šumskim ekosistemima su: požari, abiotički faktori (suša, poplave, mraz, snijeg, vjetrolomi i dr.), štetočine i bolesti. Broj požara varira iz godine u godinu. Uzimajući u obzir ekološke i ekonomske štete, požari predstavljaju najveću prijetnju šumskim ekosistemima u Crnoj Gori. Iako se trenutno njihov obim kreće oko 0,5% ukupne površine šuma (na…
Toplota i vlaga već dostižu granice ljudske tolerancije
Tokom stotina hiljada godina našeg postojanja na planeti, moderni ljudi su se uspjeli prilagoditi ogromnom rasponu klime - od sušne vrućine Sahare do ledene hladnoće Arktika. Ali, mi imamo svoje granice. Ako temperature i vlaga dostignu krajnje granice, čak i robusna, zdrava osoba koja je adekvatno zaštićena sa pristupom vodi osjetiće posljedice koje lako mogu…
Kako se okolina promijenila od prvog dana planete Zemlje prije 50 godina
Ove karte pokazuju da, iako je postignut napredak u nekim oblastima, čovječanstvo i dalje ima veliki uticaj na planetu. 22. aprila 1970. milioni Amerikanaca učestvovali su u demonstracijama, čišćenju i drugim aktivnostima kako bi napravili prvi Dan Zemlje. Ovaj događaj je bio prekretni trenutak za sve veći američki pokret za životnu sredinu: Amerikanci su postajali…
Smanjenje uličnih mreža moglo bi pomoći u borbi protiv klimatskih promjena
Gradovi se sve više šire. Šume i pustinje popločane su putevima - transformacija koja je gotovo nepovratna - i ona može imati duboke posljedice na globalno zagrijavanje, zavisno od širenja uličnih pejzaža. Studija objavljena u januaru u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences USA, razlikovala se od prethodnih radova u pristupu mjerenju gradskog…
Zasađivanjem stabala u borbi protiv klimatskih promjena
Najbolji način da se klimatske promjene zadrže pod kontrolom je sadnja stabala na uništenim šumskim područijima jer bi se tako neutralizovale dvije trećine emisije gasova koji zagrijavaju planetu a za koje je odgovoran čovjek. Sadnjom drveća i obnovom travnjaka, kao i upotrebom sofisticiranih mašina sa ventilatorima i filterima za usisavanje CO₂ iz okolnog vazduha, smanjuje…
Klimatske promjene sa osvrtom na Crnu Goru
Crna Gora je titulu ekološke države, prve na svijetu, stekla 20. septembra 1991. godine na sjednici republičkog parlamenta koja je održana na Žabljaku. U deklaraciji je definisano strateško opredeljenje Crne Gore da usvaja i primjenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema. Međutim,…
Ubrizgavanje nanočestica u krv suzbija oticanje mozga, pokazuje istraživanje na miševima
Ubrizgavanje nanočestica u krv nekoga ko je pretrpio povredu mozga može jednog dana pomoći da se šteta ograniči - ako se eksperimentalni rezultati na miševima mogu prevesti na ljude. U miševima, pokazalo se da ove nanočestice smanjuju opasno oticanje odvraćajući imunološke ćelije od nalijetanja na povrijeđeni mozak. Rezultati, opisani u časopisu Annals of Neurologi, nagovještavaju…
Krpelji – velika opasnost od lajmske bolesti
Lajmska borelioza, bolest koju prenose inficirani krpelji, komarci, obadi i vaši, najbrže je rastuća bolest Zapadnog svijeta posljednjih godina. Uzročnici bolesti su bakterije iz roda Borrelia sp. Bolest je najčešće zastupljena u Evropi i Sjevernoj Americi, a vektori su najčešće krpelji iz roda Ixodes sp. Bolest uglavnom započinje zapaljenjem kože, poznatim kao erythema migrans,…