Vino

Po Zakonu o vinu, vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod dobijen potpunom ili djelimičnom alkoholnom fermentacijom kljuka ili šire, od svježeg i grožđa pogodnog za preradu u vino. Pored toga što sadrži značajan procenat alkohola ne klasifikuje se kao alkoholno piće i to s razlogom. U svijetu nauke mnogo se ulaže u istraživanja hemije vina i njegovih efekata na zdravlje. Često se može pročitati neki podatak kako vino produžava život, ili kako je lijek za mnoge bolesti. Da li je to stvarno tako? 

Vino – lijek za sve ? Hemija

foto: www.fermented-grape.com

Scientific American je objavio rad u kojem se govori kako vino liječi Alchajmerovu bolest. Zapravo, objašnjava se kako vino djeluje na uzročnike ovog oboljenja. U tom radu, Wine Compound Attacks Alzheimer's Agent, navodi se kako jedno jedinjenje koje se nalazi u vinu, kao i mnogim drugim izvorima, djeluje na amiloid beta peptide koji izazivaju stvaranje lezija na mozgu. Riječ je o resveratrolu. Međutim, koncentracije resveratrola koje su potrebne za značajno smanjenje amiloid beta peptida iznose 40 mikromolova po litru, što je znatno više od koncentracija koje se mogu naći u vinu, pa čak i u vinu od sorte Pinot noar u čijem grožđu ima najviše ovog jedinjenja. To znači da vino svakako ne može biti lijek za Alchajmerovu bolest, ali može djelovati preventivno ili bar može poslužiti kao trik za smanjenje straha od gubitka pamćenja.

Međutim, tu se nije stalo. The New York Times objavio je članak New Hints Seen That Red Wine May Slow Aging u kojem je opet riječ o resveratrolu i njegovom uticaju na sprečavanje starenja. I dok mnogi naučnici ismijavaju ideju o eliksiru za produženje života, neki već uzimaju kapsule resveratrola vjerujući da je u njemu ključ. Studija je zasnovana na tretmanu miševa resveratrolom i pokazalo se da crveno vino može imati mnogo veći uticaj na dugovječnost nego što se mislilo. To će svakako biti inicijalna kapisla za istraživanja i potragu za lijekom protiv starenja. U međuvremenu ne škodi popiti po čašu vina, ko zna, možda i pomogne.

A da je crveno vino bilo uvijek cijenjeno govori i činjenica da ga je i kralj Tutankamon pio, kako se navodi u članku King Tut Drank Red Wine (Sceietific American). Naime, među predmetima koji su pohranjeni u katakombama kralja Tutankamona nalaze se i posude za vino, namijenjene da se obezbijedi prijatan zagrobni život. Naučnicima je decenijama poznato da su Egipćani uživali u vinu, ali je bilo nepoznato koje su vino favorizovali. Prva opsežna analiza posuđa iz grobnice je pokazala da je vladar Tut preferirao crveno vino. Istraživači iz Barselone u časopisu Analytical Chemistry su opisali na koji način su otkrili vrstu vina. Za prisustvo vina u drevnim ostacima koristi se analiza na prisustvo vinske kiseline, međutim time se ne rješava i pitanje da li je vino crveno ili bijelo. Zato su naučnici pokušali da testiraju dio posude na prisustvo malvidin-3-glukozida, jedinjenja koje daje boju crvenom vinu. No, direktno određivanje prisustva ovog jedinjenja je neizvodljivo, zato su uzorak podvrgli tretmanima pomoću kojih ovo jedinjenje prelazi u siringinsku kiselinu, jedinjenje koje se može detektovati. Ovaj metod je korišćen po prvi put, kako za otkrivanje prisustva vina tako i za otkrivanje njegovog porijekla, odnosno vrste, naveo je istraživački tim. Istraživači planiraju da ovu novu tehniku iskoriste za opsežnije studije drugih arheoloških nalazišta, jer, kako kažu, našli su ključ za otkrivanje porijekla vinarstva.

Pokušava se na sve načine doći do podataka koliko je vino zdravo ili štetno i kako ga treba konzumirati. Jedan istraživački tim u Danskoj je čak istraživao da li vino smiju da piju trudnice. U članku objavljenom u Scientific American, pod naslovom A Daily Glass of Wine Is Okay during Pregnancy, kažu da je istraživanje uključilo 1600 djece uzrasta od pet godina čije su majke tokom trudnoće konzumirale vino. Nijesu primijećeni nikakvi problemi u mentalnom razvoju te djece. Istraživanje je objavljeno u međunarodnom časopisu za akušerstvo i ginekologiju.

Mnogo se priča i o polifenolima i njihovom uticaju na zdravlje. Međutim, u nastavku valja navesti jedan važan naučni podatak, a to je da su naučnici otkrili specijalizovane organele koje u biljkama stvaraju tanine – tanozome (tannosome). Science News je objavio članak Tannosome kao vruću vijest na osnovu rada koji je objavljen u Annals of Botany, svjetski poznatom časopisu za botaniku. Tanini su veoma važna jedinjenja koja utiču na osobine  vina. Naučnici smatraju da ovo otkriće i shvatanje molekularnih mehanizama kojim nastaju tanini u biljkama može da se iskoristi za modifikovanje tanina i, ko zna, za nekoliko godina možda i dobijemo vino sa unaprijed programiranim taninskim sastavom.

U članku Is the Plastic in Boxed-Wine Liners BPA-Free? u Scitentifc Americanu se odgovara na pitanje o zdravstvenoj sigurnosti Bag-in-Box tehnike pakovanja vina. Ta tehnika izazivala je dosta nedoumica i pitanja kod potrošača: da li tako pakovano vino može da sadrži BPA (bisfenol A). Činjenica je da ovaj način pakovanja vina ima nekoliko prednosti, od toga što je jeftiniji način pakovanja, što se lakše slaže, što se više vina može transportovati, do toga da ova tehnologija sprečava oksidaciju i time čini vino svježim i do šest sedmica od otvaranja pakovanja. Ali da li je opasno to vino po zdravlje ? Bisfenol A je jedinjenje koje se dodaje plastici kako bi je ojačalo. Natural Resources Defense Council izvještava da BPA ima znatne uticaje na izmijenjen razvoj mozga, ponašanje, povećava predispozicije za dobijanje raka prostate i dojke, kao i niz drugih štetnih uticaja. Zato su sa razlogom potrošači zabrinuti. Većina vinarija nudi vino u kutijama, odnosno u plastičnim kesama koje ne sadrže BPA, ali za svaki slučaj treba pogledati ambalažu i vidjeti da li na njoj piše BPA-free #7. Ako bismo se vodili prethodno navedenim, onda zasigurno ne bismo smjeli otvorenu flašu vina zatvarati nekim plastičnim čepom, posebno ako je isparan, jer je vrlo moguće da u vašu čašu vina na taj način dospije neka količina BPA. Međutim, bitno je da se što više zna o ovom kao i svim drugim jedinjenjima koja mogu imati štetan uticaj na zdravlje, a mogu se naći u proizvodima koje konzumiramo. Mjesta za uzbunu nema, pa preporučujemo da pročitate članak prof. dr. sc. Franja Plavšića Zbrka oko bisfenola A, sa Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping. A ako engleski jezik nije problem, onda svakako sve nedoumice oko hemikalija pokušajte riješiti na nekoj ozbiljnoj stranici kao što je ESIS (European chemical Substances Information System), službena baza EU, i da ne vjerujete baš svakom tekstu koji pronađete na internetu. Što se tiče vina možete biti sigurni, jer najgore što može da vas zadesi jeste – mamurluk.

 

Izvori: Scientific American, The New York Times, Science News

 

Priredio: Jovan Adžić

 

na linkovima:

http://www.scientificamerican.com/article/wine-compound-attacks-alz/  http://www.nytimes.com/2008/06/04/health/research/04aging.html?pagewanted=all&_r=0

http://www.scientificamerican.com/article/king-tut-drank-red-wine-r/   http://www.scientificamerican.com/article/a-daily-glass-of-wine-is-okay-durin/https://www.sciencenews.org/article/tannosome?mode=magazine&context=187621  http://www.scientificamerican.com/article/bpa-free-plastic-bags-in-boxed-wines/http://www.otrovno.com/news_17.html

 

 

 

http://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2014/05/vino.jpghttp://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2014/05/vino-150x150.jpgadminHemijazdravlje,Scientific American,The New York Times,Science News,VinoPo Zakonu o vinu, vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod dobijen potpunom ili djelimičnom alkoholnom fermentacijom kljuka ili šire, od svježeg i grožđa pogodnog za preradu u vino. Pored toga što sadrži značajan procenat alkohola ne klasifikuje se kao alkoholno piće i to s razlogom. U svijetu nauke mnogo se ulaže...Vino – lijek za sve ? Hemija
IASTE Crna Gora