Na intenzitetima magnetnog polja nešto iznad magnetnog polja Zemlje, rast matičnih ćelija mijenja brzinu. Izlaganje slabim magnetnim poljima može, u zavisnosti od njihove snage, ili usporiti ili podstaknuti regeneraciju pljosnatih crva, navodi se u izvještaju objavljenom u časopisu ,,Science Advances”  (30. januar). Studija pruža dokaze za mogući mehanizam koji pokazuje da magnetna polja utiču na proizvodnju reaktivnih vrsta kiseonika, što zauzvrat mijenja ponašanje ćelija. Štaviše, studija govori o mogućem korištenju magnetnog polja kao terapeutsko sredstvo za neinvazivno regulisanje formiranja tkiva.

Oblici života na Zemlji neprestano su izloženi slabom magnetnom polju same planete, koje se kreće od približno 25 µT na ekvatoru do 65 µT na polovima. Takođe se mogu susresti i sa mnogo slabijim magnetnim poljima koja se generišu određenim tehnologijama, kao što su kućni aparati i mobilni telefoni. Tokom godina, naučnici su proučavali biološke efekte takvog niskog nivoa magnetizma, ali je literatura neujednačena. Iako su neke studije ukazivale da magnetna polja mogu da utiču na biološke procese, često se rezultati ne mogu replicirati.

Glavna hipoteza o biološkom efektu slabih magnetnih polja je da oni mogu izazvati proces koji se zove rekombinacija radikalnog para. U suštini, smatra se da bi magnetno polje moglo da promijeni pravac orjentaciju spina elektrona u spoljnim ljuskama atoma, narušavajući molekularno sparivanje takvih atoma i favorizujući formiranje slobodnih radikala. U slučaju nekih molekula koji sadrže kiseonik, ovaj poremećaj bi povećao proizvodnju reaktivnih vrsta kiseonika.

Tim naučnika je najprije amputirao crve iznad i ispod njihovih cijevi za hranjenje (po sredini njihovog tijela) i postavio tjelesne fragmente u posudu za kulture unutar elektromagnetne zavojnice u magnetno oklopljenoj komori. Na ovaj način, fragmenti crva bili su izloženi nizu statičkih slabih magnetnih polja u trajanju od tri dana – vrijeme koje je uobičajeno potrebno za formiranje ćelijeske mase (blastema) na mjestu rane. Otkrili su da magnetna polja između 100 i 400 µT inhibiraju rast blastema u poređenju s onim fragmentima crva izloženih poljima ekvivalentnim na Zemlji (45 µT) i da magnetno polje od 500 µT povećava rast blastema.

Zašto se ovi neočekivani i različiti efekti na brzinu regeneracije uočavaju pri različitim jačinama polja, još uvijek nije jasno. Jedna od mogućnosti, objašnjava Ben Greenebaum, fizičar sa Univerziteta u Vinskonsinu koji nije bio dio istraživačkog tima, je da, dok određena količina magnetne energije moze da promijeni orjentaciju spina elektrona, drugi energetski nivoi mogu da ga “preokrenu nazad”, što znači da se mogu pojaviti nelinearni efekti.

Iako je još uvijek mnogo toga što se može razumjeti o tome kako tačno magnetna polja utiču na molekule i atome, rezultati sugerišu da je na kraju moguće iskoristiti ove efekte za manipulisanje ili lijecenje tkiva, kaze Greenebaum.

Izvor: The Scientist

https://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2019/08/planaria-banner-x-1024x410.jpghttps://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2019/08/planaria-banner-x-150x150.jpgadminBiologijaFizikaNovostimagnetizam,magnetno polje,regeneracija,slobodni radikaliNa intenzitetima magnetnog polja nešto iznad magnetnog polja Zemlje, rast matičnih ćelija mijenja brzinu. Izlaganje slabim magnetnim poljima može, u zavisnosti od njihove snage, ili usporiti ili podstaknuti regeneraciju pljosnatih crva, navodi se u izvještaju objavljenom u časopisu ,,Science Advances”  (30. januar). Studija pruža dokaze za mogući mehanizam koji...Naučne Novosti