Prema izvještajima Međunarodne federacije Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, ističe se da je u periodu od 2002. do 2011. godine broj osoba koje su pogođene nekim ekološkim katastrofama iznosio 2,64 milijarde, što je dovelo do masovnih migracija prema drugim područjima. Od ekoloških katastrofa, poplave i suše su najčešći uzrok migracija, dok oluje donose najveće štete i najviši broj mrtvih.

            Prema procjenama, samo nestašica vode u sušnim područjima do 2030. godine dovešće do migriranja od 24 do 700 miliona ljudi. Topljenjem leda na Zemlji prijeti opasnost da će se nivo svjetskog okeana povećati za oko 70 cm, što bi poplavilo mnoga priobalna područja, čiji bi se stanovnici morali iseliti na mjesta povoljna za opstanak života. Sve češće poplave dovode do većih erozija obala i zemljišta, što dovodi do poremećaja u poljoprivrednoj proizvodnji. Narod zavisan od poljoprivrede uslovljen je da se seli prema mjestima koja će im dati sigurnost i mogućnost da opstanu..

            Iz navedenih primjera se vidi da klimatske promjene direktno utiču na masovne migracije ljudi, tako da ove teme bivaju predmet sve češćih diskusija.

Izvor: Kovačević, B. & Kovačević, I. (2018): Klimatske promjene (Mit ili realnost). EDC, Banja Luka. 

Ovaj tekst je pripremljen za potrebe projekta Ljetnja škola o klimatskim promjenama “Kamp- Planeta u tvojim rukama“, finansiran od strane NVO Green Home!

https://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2020/06/kjk.jpghttps://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2020/06/kjk-150x150.jpgadminBiologijaekološke katastrofe,migracijePrema izvještajima Međunarodne federacije Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, ističe se da je u periodu od 2002. do 2011. godine broj osoba koje su pogođene nekim ekološkim katastrofama iznosio 2,64 milijarde, što je dovelo do masovnih migracija prema drugim područjima. Od ekoloških katastrofa, poplave i suše su najčešći uzrok...Naučne Novosti