Prema istraživanju, ograničavanje zagađenja vazduha na nivoe koje preporučuje SZO moglo bi spriječiti više od 50 000 smrtnih slučajeva u Evropi godišnje. SZO procjenjuje da zagađenje vazduha svake godine ubije više od 7 miliona ljudi i globalno je jedan od vodećih uzroka bolesti i odsustva s posla.

Gradovi su sa svojim prepunim ulicama i velikom potrošnjom energije žarišta bolesti i bolesti povezanih sa zagađenjem vazduha.SZO preporučuje da sitne čestice (PM2.5) ne prelaze 10 μg/m3 vazduha, u prosjeku godišnje. Za azot dioksid (NO2), prag koji se ne smije prekoračiti je 40 μg/m3.

Studija od srijede, objavljena u časopisu Lancet Planetary Health, procijenila je prerane smrti, zbog ova dva zagađivača, u gotovo 1.000 gradova širom Evrope. Studija je otkrila da bi smanjenje PM2,5 i NO2 na normalne nivoe moglo spriječiti 51.213 preranih smrti svake godine. Gotovo 125.000 smrtnih slučajeva godišnje moglo bi se spriječiti ako se nivo zagađenja vazduha smanji na najniži nivo zabilježen u studiji, rekli su njeni autori.

Mark Nieuwenhuijsen iz Instituta za globalno zdravlje u Barseloni (ISGlobal) rekao je da istraživanje: „Dokazuje da mnogi gradovi još uvijek ne rade dovoljno za borbu protiv zagađenja vazduha. Nivoi iznad smjernica SZO dovode do nepotrebnih smrtnih slučajeva“.

Koristeći podatke iz gradskih službi o modelima zagađenja vazduha u kombinaciji sa brojkama smrtnosti, istraživači su formirali „skor opterećenja smrtnosti“ rangirajući pojedine gradove od najboljih do najgorih. Smrtnost zbog zagađenja vazduha varirale su u velikoj mjeri, a nivoi NO2 u Madridu, na primjer, odgovorni su za 7% godišnjih smrtnih slučajeva. Brojevi u gradovima u regiji Padske doline u sjevernoj Italiji, Poljskoj i Češkoj bili su najveći u stopi smrtnosti, a italijanski gradovi Brescia, Bergamo i Vicenza bili su među prvih pet za koncentracije PM2,5 čestica. Među onima sa najmanjim procentima bili su Tromso u Norveškoj, Umea u Švedskoj i Oulu u Finskoj, kao i islandski glavni grad Reykjavik.U prosjeku je 84% stanovništva u gradovima koji su proučavani bilo izloženo nivoima PM2,5 čestica iznad smjernica SZO. 9% je bilo izloženo višim nivoima NO2 od preporučenih, pokazalo je istraživanje.

Sasha Khomenko, koautor studije iz ISGlobala, rekao je da je važno primijeniti mjere lokalnog smanjenja emisija, u smislu velike varijabilnosti smrtnosti povezane sa zagađenjem vazduha. „Potrebna nam je promjena iz privatnog motorizovanog saobraćaja u javni i aktivni prevoz, i smanjenje emisija iz industrije, aerodroma i luka“, rekao je. Khomenko je, takođe, rekao da bi trebalo zabraniti sagorijevanje drva i uglja u teško zagađenim gradovima centralne Evrope, i predlagao na više zelenih površina u urbanim područijima.

Izvor: „The Guardian“

https://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2021/02/gfhj.jpghttps://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2021/02/gfhj-150x150.jpgadminBiologijaMedicinasmrtnost,SZO,zagađenje vazduhaPrema istraživanju, ograničavanje zagađenja vazduha na nivoe koje preporučuje SZO moglo bi spriječiti više od 50 000 smrtnih slučajeva u Evropi godišnje. SZO procjenjuje da zagađenje vazduha svake godine ubije više od 7 miliona ljudi i globalno je jedan od vodećih uzroka bolesti i odsustva s posla. Gradovi su sa...Naučne Novosti