Neobična životinja – leteći reptil prije više stotina miliona godina živeo je na Zemlji, zajedno sa dinosaurusima – pterosaur. Osim što smo saznali približnije kako su izgledali, nova otkrića o njima iz temelja mijenjaju pretpostavke o izgledu živog svijeta iz vremena velikih gmizavaca, kao i o tome kada su se prvi put pojavile pernate životinje.

Pterosauri međutim nisu stvarno bili “leteći dinosaurusi” kako se često kaže. Kao ni mnogi izumrli morski reptili poput ihtiosaurusa, pterosauri ne pripadaju grupi dinosaurusa iako im – iz naše perspektive – veoma nalikuju, a i živjeli su u isto vrijeme.

Paleontolozi su do sada otkrili raznovrsne primjerke ove životinje koji su planetu nastanili prije oko 160 miliona godina. Neki od njih su bili sasvim majušni, živjeli su među drvećem i hranili se insektima. No, među pterosaurima su bila i najveća leteća stvorenja svih vremena kao što je kecalkoatl, koji je ime dobio po asteckom pernatom zmijolikom bogu. Sve do prije neki dan, paleontolozi su bili uvjereni da su svi ti pterosauri imali nekakvo krzno, nimalo nalik perju ptica ili perju pernatih dinosaurusa. Mislili su i da se perje na Zemlji prvi put pojavilo u vrijeme dinosaurusa.

Naime, što se pterosaura tiče, još polovinom 19. veka, zahvaljujući fosilnom ostatku koji je tada pronađen, utvrđeno je da su ove životinje imale tu specifilnu vrstu krzna. Međutim, dva – prema rečima istraživača – spektakularna i odlično očuvana fosilna ostatka nedavno pronađena u Kini, pokazala su nešto drugo. Naime, raniji istraživači nijesu pogriješili, pterosauri jesu imali krzno, ali uz njega, dobar dio tijela ovih životinja bio je prekriven primitivnim perjem, baš kao i dinosaurusi. Kako to znaju?

“Ako se vaše malje granaju, imate perje”, objašnjava Majk Benton sa Univerziteta u Bristolu, koji je vodio istraživanje čiji su rezultati objavljeni u žurnalu Nature Ecology & Evolution.

Na primjerku pterosaura pronađeni su djelovi vrata, glave i krila koji su prekriveni upravo razgranatim krznom, za koje se ispostavilo da je ipak perje. Zapravo, postoje tri različite vrste grananja, odnosno perja, a perje sa krila je veoma nalik perju pronađenom kod mnogih dinosaurusa.

 Iz ovog otkrića naučnici su zaključili da su možda pterosauri i dinosaurusi (kao što je velociraptor iz kojih su kasnije nastale ptice i neke druge vrste) istovremeno i nezavisno jedni od drugih evoluirali i dobili perje. Ipak, očekuju da je stvar mnogo jednostavnija. Za paleontologe je logičniji odgovor da su ove grupe životinja, pterosauri i dinosaurusi, imale zajedničkog (pernatog) pretka.

Ovo bi značilo da su prve pernate životinje na Zemlji mogle da nastanu ne prije oko 170 miliona godina, kako se do sada mislilo, već prije oko 250 miliona godina.

Izvor: National geographic

https://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2020/04/dd-1.jpghttps://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2020/04/dd-1-150x150.jpgadminBiologijapaleontologija,pterosaurusNeobična životinja - leteći reptil prije više stotina miliona godina živeo je na Zemlji, zajedno sa dinosaurusima – pterosaur. Osim što smo saznali približnije kako su izgledali, nova otkrića o njima iz temelja mijenjaju pretpostavke o izgledu živog svijeta iz vremena velikih gmizavaca, kao i o tome kada su se prvi...Naučne Novosti