Da li ikada razmišljate o tome koliko su okeani važni u našem svakodnevnom životu? Okeani prekrivaju dvije trećine naše planete. Daju polovinu kiseonika koji udišemo. Ublažavaju nam klimu. Obezbijeđuju i poslove, ljekove i hranu, uključujući 20% proteina za prehranu cjelokupne svjetske populacije. Ljudi su ranije mislili da su okeani toliko ogromni da na njih neće uticati ljudske aktivnosti.

Okeani apsorbuju 25 procenata cjelokupnog ugljen-dioksida koji oslobađamo u atmosferu. To je samo još jedna sjajna usluga koju pružaju okeani, jer je ugljen-dioksid jedan od gasova staklene bašte koji izazivaju klimatske promjene. Ali kako nastavljamo da pumpamo sve više i više ugljen-dioksida u atmosferu, više se rastvara u okeanima, a to je ono što mijenja hemiju naših okeana. Kada se ugljen-dioksid rastvara u morskoj vodi, prolazi kroz niz hemijskih reakcija. Što više ugljen-dioksida ulazi u okean, pH vrijednost morske vode opada. Čitav ovaj proces zove se acidifikacija okeana, a dešava se uporedo sa klimatskim promjenama. Kako se prikupljaju podaci da bismo pratili promjene u okeanu ? Veliki dio uzoraka uzme se usred zime. Instrument za mjerenje se spušta sa strane broda i na njemu se nalaze senzori  koji nam mogu dati podatke o okolnoj vodi, kao što su podaci o temperaturi ili rastvorenom kiseoniku. Sledeći korak je uzorkovanje vode u velikim bocama kako bi je analizirali ili na brodu ili nazad u laboratoriji.

Kako će acidifikacija okeana uticati na sve nas ? Zabrinjavajuće je to što je došlo do povećanja kisjelosti okeana za 26% od preindustrijskog vremena, što je direktna posledica ljudskih aktivnosti. Ukoliko ne počnemo da smanjujemo ispuštanje ugljen-dioksida, očekuje se povećanje kisjelosti od 170% do kraja ovog vijeka.

Studije pokazuju da neke vrste dobro funkcionišu u uslovima povećane kisjelosti, ali da mnoge pokazuju negativnu reakciju  zato što se sa povećanjem kisjelosti smanjuje koncentracija karbonatnih jona u morskoj vodi koji su gradivni materijal za mnoge morske vrste, za izgradnju njihovih ljuštura,na primjer, kod kraba ili školjki, ostriga.

https://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2018/08/animal-1866808_960_720.jpghttps://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2018/08/animal-1866808_960_720-150x150.jpgadminHemijaDa li ikada razmišljate o tome koliko su okeani važni u našem svakodnevnom životu? Okeani prekrivaju dvije trećine naše planete. Daju polovinu kiseonika koji udišemo. Ublažavaju nam klimu. Obezbijeđuju i poslove, ljekove i hranu, uključujući 20% proteina za prehranu cjelokupne svjetske populacije. Ljudi su ranije mislili da su okeani...Naučne Novosti