Novi fosilni nalazi ostavili su paleontologe zaprepašćenim. Naime, radi se o drevnim košnicama pčela, koje potvrđuju da su pčele živjele i normalno funkcionisale prije oko sto miliona godina na području Patagonije. Navedeni nalazi se smatraju najstarijim fosilnim nalazima koji govore o porijeklu savremenih pčela.

   Gnijezda (košnice), sastoje se od tunela obraslih  strukturama u obliku grožđa, kako  bi se larve drevnih pčela mogle nesmetano razvijati. Jedina grupa živih insekata koja gradi gnijezda na ovaj način je porodica Halictidae, danas dosta široko rasprostranjena, poznata pod nazivom  znojne pčele.

   Nalazi dodaju ključni detalj evolutivnoj priči o pčelama, jednoj od najznačajnijih grupa polinatora. Takođe, pomažu da se potvrdi da su pčele i neke od prvih cvjetnica rasle u tandemu prije oko 110 do 120 miliona godina, tokom rane krede.

  Godine 2015. Genise sa svojim saradnicima tragajući za gnijezdima insekata na području Patagonije (Castillo Formation) uočio je strukturu iz stijene, za koju se kasnije ispostavilo da je gnijezdo pčela staro preko sto miliona godina. Genise se 2017. godine vratio nazad sa svojim timom kako bi prikupili što više materijala ne bi li  bolje razumjeli svoje nalazište. Prikupivši tragove insekata, gnijezda i dijelove tla, Genise i njegovi saradnici postavili su novi model porodičnog stabla pčela, pokazavši da su Halictidae evoluirale prije sto miliona godina, kada su i pčele počele da divergiraju u različite evolutivne linije, kao i eudikotilne biljke.

Izvor: National Geographic

adminBiologijafosili,pčele   Novi fosilni nalazi ostavili su paleontologe zaprepašćenim. Naime, radi se o drevnim košnicama pčela, koje potvrđuju da su pčele živjele i normalno funkcionisale prije oko sto miliona godina na području Patagonije. Navedeni nalazi se smatraju najstarijim fosilnim nalazima koji govore o porijeklu savremenih pčela.    Gnijezda (košnice), sastoje se...Naučne Novosti