Ne postoji „dodatno oštećenje DNK” kod djece čiji su roditelji bili izloženi zračenju od eksplozije u Černobilju prije njihovog začeća.  

Ovakvi zaključci dobijeni su poslije prve studije koja je istraživala gene djece čiji su roditelji angažovani da pomognu u čišćenju nakon  nuklearne nesreće. 

Učesnicima u istraživanju, koji su svi začeti poslije katastrofe i rođeni  1987-2002. godine, pregledani su čitavi genomi. Nijesu pronađene mutacije povezane sa izloženošću roditelja zračenju. 

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Sajens. 

Profesorka Džeri Tomas sa Imperijal koledža u Londonu provela je decenije istražujući biologiju kancera, naročito tumora povezanih sa  oštećenjima od radijacije. Ona je objasnila da je novo istraživanje prvo koje je pokazalo da „čak i kada su ljudi izloženi relativno visokim  nivoima radijacije, u kombinaciji sa pozadinskim zračenjem, to nema uticaja na djecu koja se tek trebaju roditi”. 

Novo istraživanje vodila je profesorka Meredit Jeger, na američkom Nacionalnom institutu za karcinom u Merilendu. Istraživanje je bilo usmereno na djecu radnika koji su pomagali u čišćenju visoko kontaminirane zone oko nuklearne elektrane i djece  evakuisane iz napuštenog grada Pripjata i ostalih naselja u prečniku od 70 kilometara. 

Jedan od vodećih istraživača, dr Stiven Čanok, takođe iz Nacionalnog instituta za karcinom, objasnio je da je tim angažovao čitave  porodice, pa su mogli da istražuju DNK majke, oca i djeteta. „Ne bavimo se djecom koja su bila začeta u vrijeme nesreće, gledamo ono što  se naziva de novo mutacijama.” To su nove mutacije u DNK koje se javljaju nasumično u jajnoj ćeliji ili spermatozoidu. U zavisnosti od  toga gdje u genetskom kodu bebe nastaje mutacija, ona uopšte ne može imati uticaja ili biti uzrok genetske bolesti. „U svakoj  generaciji javlja se između 50 i 100 ovakvih mutacija i one su nasumične”, objašnjava dr Čanok. „Na neki način, oni su gradivni djelovi  evolucije. Tako se jednim rođenjem u populaciju unose nove promjene. „Posmatrali smo genome majke i oca, a zatim i djeteta. Zatim smo  proveli devet mjeseci tragajući za bilo kakvim znakom, u broju ovih mutacija, koji bi mogao da bude povezan sa izloženošću roditelja  radijaciji. Nijesmo mogli da pronađemo ništa.” 

Ovo znači, kažu naučnici, da efekat radijacije na tijelo roditelja nema uticaj na djecu začetu u budućnosti. 

„Mnogo je ljudi koji su se plašili da imaju djecu poslije atomskih bombi u Nagasakiju i Hirošimi”, kaže profesorka Tomas za BBC. „Ljudi su se plašili da imaju djecu poslije nesreće u Fukušimi, jer su mislili da bi njihova djeca mogla da budu pogođena zračenjem kome  su oni bili izloženi. „Jako je tužno. Ako možemo da pokažemo da nema posledica, nadamo se da možemo da otklonimo taj strah.” 

Profesorka Tomas nije radila na istraživanju genoma. Ona i njene kolege, sproveli su drugo istraživanje o karcinomima povezanim s  Černobiljom. Istraživali su karcinom štitaste žlijezde, jer je poznato da je nuklearna katastrofa izazvala oko pet hiljada slučajeva ovog  oboljenja, od kojih je velika većina liječena i izliječena. Zvaničnici u vrijeme nesreće nisu uspjeli da spriječe prodaju kontaminiranog  mlijeka u regionu; mnogo djece je u to vrijeme pilo to mlijeko, unoseći visoke doze radioaktivnog joda, jednog od proizvoda koje je  izbacivao oštećeni reaktor. 

„Zaključili smo da nema razlike između karcinoma štitaste žlijezde izazvanog zračenjem iz Černobilja i bilo kog drugog karcinoma štitaste  žlijezde”, objasnila je profesorka Tomas. 

„Ne postoji tumor izazvan Černobiljom koji ne možemo da liječimo, možemo da ga liječimo na isti način na koji liječimo sve ostale  slučajeve raka.” 

Izvor: https://www.bbc.com/serbian/lat/svet-56856419 

https://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2021/05/Snimak-ekrana-2021-05-26-132425.jpghttps://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2021/05/Snimak-ekrana-2021-05-26-132425-150x150.jpgadminFizikaMedicinaNovostibolesti,černobilj,DNK,kancer,zračenjeNe postoji „dodatno oštećenje DNK' kod djece čiji su roditelji bili izloženi zračenju od eksplozije u Černobilju prije njihovog začeća.   Ovakvi zaključci dobijeni su poslije prve studije koja je istraživala gene djece čiji su roditelji angažovani da pomognu u čišćenju nakon  nuklearne nesreće.  Učesnicima u istraživanju, koji su svi začeti...Naučne Novosti