1. Šta je najvažnije što čovječanstvo treba da uradi u predstojećim godinama?

Cilj broj jedan – ograničavanje upotrebe fosilnih goriva poput nafte, ugljenika i prirodnog gasa i njihova zamjena obnovljivim i čistijim izvorima energije, sve uz povećanje energetske efikasnosti. Moramo smanjiti emisiju CO2 skoro na polovinu (45%) do kraja sljedeće decenije.

2. Promjena načina vođenja ili subvencionisanja industrije ne zvuči kao nešto na što mogu da utičem … mogu li?

Možete. Pojedinci moraju da ostvare svoja prava i kao građani i kao potrošači, vršeći pritisak na svoje vlade i kompanije da izvrše sistemske promjene koje su potrebne. Drugi način koji sve više preduzimaju univerziteti, vjerske grupe, a u poslednje vrijeme i državni organi jeste „dezinvestiranje“ sredstava zagađujućih aktivnosti – poput izbjegavanja zaliha u fosilnim gorivima ili banaka koje ulažu u industriju sa visokim emisijama. Oslobađanjem od finansijskih instrumenata koji se odnose na industriju fosilnih goriva, organizacije mogu i preduzeti klimatske akcije i donijeti ekonomsku korist.

3. Pored toga, šta je najbolja dnevna aktivnost koju mogu preduzeti?

Izlazak bez automobila bila bi najefikasnija aktivnost koju pojedinac može preduzeti. Automobili su više zagađujući u odnosu na druga prevozna sredstva poput pješačenja, vožnje biciklom ili korišćenja javnog prevoza. Trebali bi izabrati efikasnija vozila i, kad god je to moguće, preći direktno na električna vozila.

4. Da li su obnovljivi izvori energije izuzetno skupi?

Zapravo, obnovljivi izvori energije poput solarnih postaju sve jeftiniji širom svijeta. Posljednji izvještaj Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (Irena) utvrdio je da će nekoliko najčešće korištenih obnovljivih izvora energije, poput solarne, geotermalne, bioenergetske, hidroenergetske itd, do kraja 2021. godine biti ujednačeni ili jeftiniji od fosilnih goriva. Neki su već ekonomičniji. Trošak komunalnih solarnih panela opao je 73% od 2010., što solarnu energiju čini najjeftinijim izvorom električne energije za mnoga domaćinstva u Latinskoj Americi, Aziji i Africi. U Velikoj Britaniji su kopneni vjetar i solarni izvori energije konkurenti plinu i do 2025. godine biće najjeftiniji izvor proizvodnje električne energije.

5. Da li bi promjena moje ishrane imala uticaja?

Da! Zapravo, nakon fosilnih goriva, prehrambena industrija – posebno sektor mesa i mlijeka – jedan je od najvažnijih doprinosa klimatskim promjenama. Da je stoka nacija, bila bi treći najveći svjetski emitivač stakleničkih gasova, nakon Kine i SAD-a. Mesna industrija doprinosi globalnom zagrijavanju na tri glavna načina. Prvo, krava prerađivanjem hrane oslobađa puno metana, gasa sa efektom staklene bašte. Drugo, hranimo ih drugim potencijalnim izvorima hrane, poput kukuruza i soje, što stvara vrlo neefikasan proces. Treće, oni zahtijevaju puno vode, đubriva koje može da oslobađa stakleničke gasove i obilje livada – od kojih su neke porijeklom od okrčenih šuma.

6. Koliko su štetna moja putovanja avionom?

Avioni rade na fosilnim gorivima, a još uvijek nije pronađena stabilna alternativa. Iako su neki rani napori da se solarni paneli koriste kako bismo letjeli po svijetu imali uspjeha, još uvijek smo decenijama daleko od komercijalnih letova koji rade na solarnoj energiji. Normalni transatlantski let u kružnom putovanju može da oslobodi oko 1,6 tona CO2  – gotovo koliko i prosječna godišnja emisija jedne osobe. Ovo takođe ukazuje na nejednakost klimatskih promjena: iako će svi biti pogođeni, samo manjina ljudi leti, a još manje ljudi često leti avionom. Postoje grupe naučnika i javnosti koji su odlučili da se odreknu leta ili manje lete. Virtuelni sastanci, ljetovanje na lokalnim destinacijama ili vozovi umesto aviona  su načini da se šteta smanji.

7. Da li bi trebalo da kupujem drugačije?

Najverovatnije. To je zato što sve što kupimo ima otisak ugljenika, bilo u načinu na koji se proizvodi ili u načinu transporta. Na primjer, odjevni sektor predstavlja oko 3% svetske proizvodnje emisije CO2, uglavnom zbog korišćenja energije za proizvodnju odjeće. Ubrzan tempo brze mode doprinosi ovoj figuri jer se odjeća odbacuje ili raspada nakon kratkog perioda.

Izvor: BBC FUTURE

Ovaj tekst je pripremljen za potrebe projekta Ljetnja škola o klimatskim promjenama “Kamp- Planeta u tvojim rukama“, finansiran od strane NVO Green Home!

https://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2020/06/hgfd.pnghttps://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2020/06/hgfd-150x150.pngadminBiologijaenergetska efikasnost,fosilna goriva,obnovljivi izvor energijeŠta je najvažnije što čovječanstvo treba da uradi u predstojećim godinama? Cilj broj jedan - ograničavanje upotrebe fosilnih goriva poput nafte, ugljenika i prirodnog gasa i njihova zamjena obnovljivim i čistijim izvorima energije, sve uz povećanje energetske efikasnosti. Moramo smanjiti emisiju CO2 skoro na polovinu (45%) do kraja sljedeće decenije. 2....Naučne Novosti