Mozak & srce

Protekla decenija nosi sa sobom niz istraživanja koja ukazuju na vezu psihološkog stanja i kardiovaskularnih bolesti. Poznato je da srčani udar može biti posljedica stresa, dok s druge strane, pozitivan način razmišljanja dovodi do boljih ishoda kod pacijenata sa srčanim problemima. Međutim, tačan mehanizam koji stoji iza ovih korelacija još uvijek nije dešifrovan.

Naučnici sa izraelskog Instituta Tehnologije (Technion) u Haifi žele da otkriju da li stimulacija regiona mozga uključenog u doživljaj pozitivnih emocija i motivacije može uticati na oporavak srca.

Oni su proučavali srčano tkivo izolovano od miševa koji su preživjeli srčani udar. Srčani udar ostavlja ožiljke na tkivu koji su lako uočljivi pod mikroskopom. Miševi su bili podijeljeni u dvije grupe, jednoj grupi stimulisan je dio mozga uključen u doživljaj pozitivnih emocija i motivacije, dok je druga grupa bila nestimulisana. Prve opservacije pod mikroskopom ukazale su na jasnu razliku izmedju srčanog tkiva ove dvije grupe: tkivo stimulisanih miševa bilo je značajno manje oštećeno od tkiva nestimulisanih miševa.

Ovakav rezulata ukazivao je na to da razlika u nivou oštećenosti srca potiče od mozga. Daljim ispitivanjem, ustanovili su da aktivacija ovog dijela mozga koji uključuje sistem nagrađivanja – VTA (ventral tegmental area) – pokreće niz promjena u imunom sistemu, čime se umanjuju ožiljci na srcu.

 

Mozak & kancer

Inspirisani različitim studijama koje ukazuju na vezu izmedju preživljavanja i mentalnog stanja ljudi oboljelih od raka, ova grupa je odlučila da istraži ovu vezu na svojim eksperimentalnim modelima. Ovog puta, testiranja su vršena na miševima koji imaju rak pluća ili kože, kojima su stimulisali isti dio mozga kao i u gorepomenutoj studiji, VTA. Rezultati su pokazali da aktiviranje neurona u VTA znatno smanjuje veličinu tumora. Prema njihovim istraživanjima, aktivacija VTA daje prostor aktivaciji imunog sistema tako što onemogućuje ćelijama u koštanoj srži blokadu imunog sistema. Ovime se omogućava borba imunog sistema protiv raka.

 

Buduće implikacije

U slučajevima kad ljekar ne može da obezbijedi medicinsko objašnjenje simptoma pacijenta, nerijetko se tegobe svrstavaju u psihosomatske, i ljekar može uputiti pacijenta psihologu. Ova vrsta procedure, koja zanemaruje psihološku i fiziolisku duboko isprepletanu vezu, može izazvati veći stres kod pacijenta i stvoriti dozu nepovjerenja prema ljekaru.

Kada bi se princip veze mozga i bolesti mogao bolje razumjeti i objasniti pacijentima, sam proces liječenja bio bi znatno drugačiji.

 

Reference:

Nature Article, 22. Februar 2023: https://www.nature.com/articles/d41586-023-00509-z

https://www.nikonsmallworld.com/galleries/2019-photomicrography-competition/human-neurons-derived-from-neural-stem-cells

Hedva Haykin and Asya Rolls (2021): The neuroimmune response during stress: A physiological perspective, DOI:https://doi.org/10.1016/j.immuni.2021.08.023

https://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2023/05/mozak.jpghttps://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2023/05/mozak-150x150.jpgadminvukBiologijaMedicinaNovostiMozak & srce Protekla decenija nosi sa sobom niz istraživanja koja ukazuju na vezu psihološkog stanja i kardiovaskularnih bolesti. Poznato je da srčani udar može biti posljedica stresa, dok s druge strane, pozitivan način razmišljanja dovodi do boljih ishoda kod pacijenata sa srčanim problemima. Međutim, tačan mehanizam koji stoji iza...Naučne Novosti