europijum

Ovih dana, kao i ovih godina, veoma je aktuelna priča o Evropskoj uniji i Evropi, pa evo prilike da i mi koji se bavimo naukom, kažemo nešto o tome. Međutim, ovog puta nećemo govoriti o uslovima za članstvo, postignutim rezultatima, već o jednom hemijskom elementu koji je dobio ime po Evropi.

Evo da postavimo jedno pitanje: šta to katodne cijevi, „Blue John“ i mjesečeve stijene imaju zajedničko ? Odgovor se već da naslutiti, europijum.

 europijum

Ovaj element, rijetka zemlja, ima atomski broj 63, a njegov simbol je Eu. To je element srebrne boje, koji je prilično rastegljiv. Takođe je vrlo reaktivan, jer njegova spoljašnja (valentna) ljuska je samo polu-popunjena, tako da ovaj metal obično otpušta tri elektrona i nalazi se u oksidacionom stanju +3 (mada se može naći i u oksidacionom stanju +2). Zbog svoje velike reaktivnosti nije pronađen u elementarnom stanju u prirodi.

Europijum je zanimljiv element, posebno ako volite blješteće boje. U svom tipičnom trovalentnom stanju (Eu3+), kada se osvijetli emituje sjajnu crvenu boju, što je dovelo do njegove primjene u katodnim cijevima (CRT) koje se koriste za televizijske ekrane. To nama omogućava, na primjer, da možemo da uživamo u crvenoj boji dresova naših reprezentativnih selekcija kada gledamo televizijski prenos njihovih mečeva.

U svom dvovalentnom stanju (Eu2+) , europijum kada se osvijetli emituje plavu boju. Mineral poznat kao „Blue John“  otkriven u Derbyshireu, u Engleskoj,  poseban je  oblik kalcijum fosfata, CaF, i ima specifičnu osobinu da emituje plavu svjetlost kada se izloži UV zračenju. Iz tog razloga ova osobina je nazvana fluorescencijom, ali mnogo kasnije je utvrđeno da „fluorescencija“ ovog minerala je zapravo posljedica prisustva tragova europijuma, a ne fluorida.

Iako glavni potrošač europijuma, CRT monitori, polako odlaze u prošlost, europijum ima i druge važne primjene. Na primjer, pošto je europijum dobio ime po Evropi, na naki način je i bilo očekivano da se primijeni u proizvodnji evro novčanica gdje se on koristi kao materijal pomoću kojeg se pokušava spriječiti falsifikacija. Dvovalentni i trovalentni europijum se takođe koriste za nisko-energetske sijalice (trihromatske lampe), kako bi se obezbijedila i crvena i plava komponenta svjetlosti, a sada se koristi i za natrijumske ulične lampe, kako bi se obezbijedilo osvjetljenje koje  više podsjeća na prirodno, umjesto do sad uobičajene žute boje.

Zanimljivo je da su mjesečeve stijene relativno bogate europijumom. Ali za razliku od europijuma koji se može naći na Zemlji, europijum porijeklom sa mjesečevih stijena je češće u oksidacionom stanju +2 (Eu2+).

Ovo sugeriše da su Mjesec i Zemlja nastali od različitih izvora kosmičkog materijala.

 

izvor: The Guardian

preveo i priredio:Jovan Adžić

https://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2014/01/3.jpghttps://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2014/01/3-150x150.jpgadminHemijaEuropijumOvih dana, kao i ovih godina, veoma je aktuelna priča o Evropskoj uniji i Evropi, pa evo prilike da i mi koji se bavimo naukom, kažemo nešto o tome. Međutim, ovog puta nećemo govoriti o uslovima za članstvo, postignutim rezultatima, već o jednom hemijskom elementu koji je dobio ime po...Naučne Novosti