Gdje god  ljudi odu, oni grade. Civilizacija je cvjetala od naselja i puteva, i od skorije ukjučuje i nebodere, napajanje strujom i još mnogo toga. I ako nekad izrastemo i udaljimo se od granica   naše planete, inžinjeri će morati da smisle kako da grade i tamo takođe.

Dizajneri su dugo sanjali o komplikovanim teleskopima i prostranim hotelima koje bi mogli da konstruišu sa ekvivalentom svemirske dizalice i svemirske opeke, ali – sa izuzetkom Međunarodne svemirske stanice (ISS) i svemirskog teleskopa Hubble – svaki komad hardvera u orbiti je sagrađen na Zemlji i postavljen u raketu za transport. Sada, NASA ohrabruje kompanije da preduzmu početne korake prema sastavljanju složenijih mašina. Prošle nedelje je najavljen ugovor u iznosu od 142 miliona dolara kompaniji” Makar Technologies” za uključivanje robotske ruke na predstojeći satelit, koja će u svemiru sastaviti veliku antenu.

„Razvojni troškovi s kojima NASA pomaže kompanijama predstavlja ogromne mogućnosti da naša industrija može vrlo pristupačno započeti sklapanje u svemiru“, kaže Al Tadros, Makarsov potpredsjednik za svemirsku infrastrukturu i civilni prostor.

Pod nazivom Nazubljeni robusni robot za svemirsku infrastrukturu (SPIDER), robotska ruka će sredinom decenije biti postavljena u satelitu veličine kombija nazvan Restore-L. U razvoju od 2014. godine, SPIDER mjeri oko 5m, kada je potpuno ispružen, ali može se uviti u sve vrste kontura koristeći sedam spojnica, koje mu pružaju toliko fleksibilnosti slično ljudskoj ruci – iako sa drugačijom arhitekturom.

Jednom kada uđe u orbitu, ta spretnost će poslužiti. SPIDER će, jedan po jedan, ukloniti sedam ploča smještenih pored Restore-L i pričvrstiti ih kao slagalicu. Pomoću alata sličnog ključu(onom za odvijanje), SPIDER može zategnuti specijalizovane dodatke ugrađene u svaki panel. Djelimično autonomna ruka pauziraće nakon svake naredbe i organizovat će slikavanje sa montiranim kamerama i osvjetljenjem kako bi se provjerilo jesu li paneli precizno poravnani. “To je malo slično švajcarskom nožu”, kaže Tadros.

Gotov proizvod biće funkcionalna, okrugla reflektorska antena, široka 3m, slična onoj koja emituje televizijske kanale širom planete. Provajderi širokopojasnih mreža trenutno dizajniraju svoje antene tako da se prilagode njihovoj svemirskoj letjelici unutar rakete široke 4m. Sa SPIDER-om,  satelit je mogao da izradi sopstvenu antenu dvostruko veću, omogućavajući joj da pošalje više podataka većem broju ljudi

Na neki način, Zemlja je zapravo užasno mjesto za izgradnju osjetljivih mašina. Objekti izgrađeni u svemiru suočavaju se sa vlastitim izazovima (poput temperaturnih promjena od stotinu stepeni), ali teoretski mogu narasti do bilo koje veličine. NASA je odlučila da finansira SPIDER zato što tehnologija ima tako široku upotrebu, kaže Tadros, od komercijalnih antena do naučnih teleskopa sa ogledalima četiri do pet puta većim od čak i nadolazećeg svemirskog teleskopa James Vebb (JVST).

 Makar nije jedina potencijalna kompanija koju bi finansirala NASA. Prošlog ljeta NASA je dodijelila ugovor od 73,7 miliona dolara kompaniji Made in Space, koja je razvila 3D štampač za izradu prilagođenih dijelova na ISS-u, radi podrške svom svemirskom brodu Archinaut One. Ovaj satelit, koji bi mogao da se pokrene već 2022. godine, ima za cilj 3D štampanje dvije grede od 10m na kojim bi se mogli postaviti solarni paneli nevjerovatne veličine za tako malo tijelo.

 Obje misije predviđaju budućnost u kojoj čovječanstvo može održavati i nadograditi svoj svemirski hardver. Glavna misija Restore-L, svemirske letjelice koja će nositi SPIDER, biće demonstriranje sposobnosti da se zakači za stariji satelit i dopuni mu gorivo. Tadros predviđa flote tih robotskih mehaničara koje bi išle od jedne letjelice do druge, produžujući im vijek trajanja i održavajući ih kao i naše zemaljske infrastrukture. Na primjer, kad se Verizon nadogradio sa 3G na 4G, promijenio je stare antene za nove.

 Imajući u rukama napredne robotske ruke, planerima se pruža više mogućnosti za improvizaciju kada stvari krenu loše. SPIDER dijeli svoj tehnološki DNK sa rukom Martian Insight, drugi Makar-ov dio. Otkad se jedan od instrumenata Insight-a nije uspio pravilno zakopati na neočekivano teškom tlu Crvene planete, ruka je bila glavni alat inženjera za pokušaj ponovnog kopanja. NASA je dizajnirala JWST da stane unutar rakete savijanjem poput origamija, ali od 10-milijardi dolara teleskop će dobiti samo jedu šansu pri rasklapanju. Ruke nalik SPIDER-u mogle bi budućim svemirskim teleskopima pružiti dodatne šanse da se poprave ako stvari krenu loše.

 Iako su popravak i izgradnja svemirske tehnologije koje su istaknute u naučnoj fantastici, pravi istraživači ih ozbiljno razmatraju decenijama. Rani prikazi svemirskih stanica sačinjeni su s očekivanjem da će biti ugrađene u orbitu, a NASA je prvobitno dizajnirala svemirski šatl, kako bi popravili satelite. Zapravo, svemirska agencija je obavila eksperiment sa dopunjanjem goriva satelita i prvi povraćaj neispravnog satelita u različitim misijama 1984. godine.

 Uspostavljanje svemirskog mehaničkog korpusa pokazalo se teže nego što se očekivalo. Međutim, u posljednjih nekoliko dana sve više kompanija lansira satellite, svaki od njih košta stotine miliona dolara, i čini se da su sada šanse veće  nego ikad ranije. Sa boljim kompjuterima, jačim i lakšim materijalima i manjim uređajima (kao što su SPIDER-ove kamere i senzori), Tadros sugeriše da konačno imamo tehnologiju koja će učiniti da sateliti postanu veći i bolji. „Davanje takve sposobnosti na raspolaganje mnogim drugim misijama je stvarni cilj onoga što ovdje demonstriramo“, kaže on..

https://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2020/02/international-space-station-1176518_960_720.jpghttps://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2020/02/international-space-station-1176518_960_720-150x150.jpgadminFizikaNASA,svemirGdje god  ljudi odu, oni grade. Civilizacija je cvjetala od naselja i puteva, i od skorije ukjučuje i nebodere, napajanje strujom i još mnogo toga. I ako nekad izrastemo i udaljimo se od granica   naše planete, inžinjeri će morati da smisle kako da grade i tamo takođe. Dizajneri su dugo sanjali o komplikovanim teleskopima...Naučne Novosti