U studijama rađenim na životinjama, skup od 24 gena koji su uključeni u razvoj nervnog sistema, učenje, pamćenje i spoznaju izgleda da su povezani sa monogamijom.

Šta je zaslužno da pripadnici jedne vrste žive u paru, dok su drugi pripadnici sličnih vrsta potpuno drugačiji po tom pitanju i često mijenjaju partnere? Odgovor može ležati u njihovim genima.

Naime, naučnici sa Univeziteta Teksas u Ostinu zaiteresovani su kako se kompleksne karakteristike pojavljuju tokom evolucije živog svijeta. Oni su odlučili da istraže ovo pitanje koristeći monogamne sisteme parenja, jer se životinje sa monogamnim sistemima parenja prisutne u svim klasama kičmenjaka. Uspjeli su da pronađu vrste koje su samostalno razvijale monogamiju od svakih od ovih vrsta. Istraživači su izabrali pet parova vrsta i pogledali da li bi mogli uočiti određeni šablon u aktivnosti gena koje su dijelile samo životinje koje su monogamne. Otkrili su skup od 24 gena čija je aktivnost u mozgu snažno povezana sa monogamijom, uključujući gene uključene u razvoj neurona, učenje, pamćenje i spoznaju. Ovo je iznenađujuće otkriće, s obzirom na to da su ove vrste razvijale monogamiju nezavisno jedna od druge, pri čemu su ove vrste divergirale stotinama miliona godina prije toga.  Očekivalo bi se da zbog ove evolutivne udaljenosti ekspresija gena u mozgu bude sasvim drugačija, ali nije tako, već nalazimo isti zajednički obrazac genske ekspresije, koji je izgleda povezan sa sistemom parenja organizma. Ovi geni možda ne predstavljaju potpuno nove obrasce ponašanja. Oni se možda samo nadovezuju na osnovne mehanizme koje ove vrste dijele. Uzmimo npr. vezivanje parova. Da bi se formirala veza između parova, mora se tolerisati drugi pojedinac na duži vremenski period. Ipak, čak i članovi najnepovjerljivijih vrsta moraju trpiti jedni druge, barem koliko je potrebno da se parenje završi. Dobar primjer su rovčice, koje se tolerišu jedan dan u godini. Dakle ti mehanizmi već postoje među vrlo agresivnim vrstama. Ali oni traju samo kratko vrijeme.

Prema tome, naučnici misle da ono što se dešava potencijalno predstavlja modifikaciju ovih konzervativnih puteva, koji postoje u više različitih načina sparivanja, koji se razrađuju ili modifikuju tokom evolucije monogamije.

https://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2019/02/32150-zivotinje-1024x682.jpghttps://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2019/02/32150-zivotinje-150x150.jpgadminBiologijaU studijama rađenim na životinjama, skup od 24 gena koji su uključeni u razvoj nervnog sistema, učenje, pamćenje i spoznaju izgleda da su povezani sa monogamijom. Šta je zaslužno da pripadnici jedne vrste žive u paru, dok su drugi pripadnici sličnih vrsta potpuno drugačiji po tom pitanju i često mijenjaju...Naučne Novosti