Nakon dugog perioda suše, kiša donosi osvježavajući miris okolini. Razlog nastanka leži u hemiji koja mami naučnike, pa čak i proizvođače parfema da “love” ovaj miris, navodi BBC.
Bakterije, biljke, pa čak i munje potencijalno igraju ulogu u stvaranju prijatnog mirisa, nakon oluje. Poznat kao “petrikor”, za ovim istrajnim mirisom mnogi naučnici i proizvođači parfema tragaju već dugo vremena. Miris su imenovali australijski istraživači 1960. godine. Topli, zemljasti miris koji osjećamo nakon kiše, proizvod je bakterija koje nastaju nakon kišnog perioda.

“Ovi stvorovi obiluju u tlu. Kada kažete da osjećate miris vlažne zemlje, ono što u stvari osjećate je molekul koji proizvodi određen tip bakterije”, objašnjava za BBC profesor Mark Batner, predstavnik molekularne biologije u Džon Ins centru. Molekul, geozmin, proizvod je streptomicete. Ove bakterije se, takođe, koriste u proizvodnji komercijalnih antibiotika. Kapljice vode koje padaju na zemlju uslovljavaju oslobađanje geozmina u vazduh, stvarajući ga u izobilju nakon kišnih perioda. “Mnoge životnje su osjetljive na ovaj miris, ali ljudi pogotovo”, dodaje profesor Batner.

Uloga munja je izuzetno bitna u procesu stvaranja mirisa. Munje stvaraju čist, oštar miris ozona, omogućujući okolini da poprimi miris prirode.

 

 

https://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2018/08/rain-stoppers-1461288__340.jpghttps://naucnenovosti.me/wp-content/uploads/2018/08/rain-stoppers-1461288__340-150x150.jpgadminBiologijaNakon dugog perioda suše, kiša donosi osvježavajući miris okolini. Razlog nastanka leži u hemiji koja mami naučnike, pa čak i proizvođače parfema da 'love' ovaj miris, navodi BBC. Bakterije, biljke, pa čak i munje potencijalno igraju ulogu u stvaranju prijatnog mirisa, nakon oluje. Poznat kao 'petrikor', za ovim istrajnim mirisom...Naučne Novosti