Biologija - Page 8

Biologija

Zašto priroda preferira parove, čak i za kvasce

Skloni smo živa bića dijeliti na dva pola: muški i ženski. Ali prije evolucije jajne ćelije i spermatozoida - prije nego što su se seksualne ćelije počele razlikovati po obliku i veličini -organizmi se nisu mogli razlikovati po polu. Isto važi i za mnoge alge, gljive i protozoe danas. Umjesto polova, ove vrste imaju tipove…
Čitaj dalje...
Biologija

Programiranje DNK časovnika

Priroda je majstor u stvaranju bioloških mašina i kola, uključujući i one koji održavaju unutrašnji sat tijela, kopiraju gene ili pomažu ćelijama da se kreću. Inženjeri i naučnici sada rade na tome kako da dizajniraju i sintetišu nove biohemijske uređaje kao što su "fabrike" na nanoskali, biološka kola, pa čak i molekularni računari. Ovaj rad…
Čitaj dalje...
Biologija

Proteini salive mogu inhibirati crijevnu anarhiju

Protein koji se nalazi u pljuvački sprječava da se loše bakterije vežu za intestinalne ćelije u laboratorijskim uslovima, što svakako upućuje na novi način smanjivanja pojave dizenterije. Svakog dana, proizvedemo od jednog do dva litra pljuvačke, pri čemu se započinje varenje i lakše se gutaju zalogaji hrane. Takođe, pljuvačka pomaže u sprječavanju bakterijske infekcije u…
Čitaj dalje...
Biologija

Monogamija je možda “zapisana” u našim genima

U studijama rađenim na životinjama, skup od 24 gena koji su uključeni u razvoj nervnog sistema, učenje, pamćenje i spoznaju izgleda da su povezani sa monogamijom. Šta je zaslužno da pripadnici jedne vrste žive u paru, dok su drugi pripadnici sličnih vrsta potpuno drugačiji po tom pitanju i često mijenjaju partnere? Odgovor može ležati u…
Čitaj dalje...
Biologija

Transplantacija rekombinantnih matičnih ćelija kod pacijenta sa Parkinsonovom bolešću

Prvi put, japanski neurolozi su implantirali "reprogramirane" matične ćelije u mozak pacijenta sa Parkinsonovom bolešću. Parkinsonova bolest je druga bolest koja se testira korišćenjem indukovanih pluripotentnih matičnih ćelija (iPS) sa više kapaciteta. One se stvaraju reprogramiranjem tkivnih, već diferenciranih ćelija iz tijela - kao što je koža, čime se omogućava njihovo transformisanje u drugi tip…
Čitaj dalje...
Biologija

Zašto insekte privlači jako svijetlo?

Moljci su prvenstveno noćna stvorenja i evoluirali su pomoću zvijezda i Mjeseca, metoda poznata kao transverzalna orijentacija. "To je kao kada se mi orijentišemo pomoću zvijezde Sjevernjače", kaže Džef Smit, kusots kolekcije moljaca u Entomološkom muzeju u Kaliforniji. Na sličan način moljci se orijentišu tako što održavaju svjetlost pod određenim uglom u odnosu na svoje…
Čitaj dalje...
Biologija

Krilata žudnja

Od oko vrsta leptira na planeti, lastini repci su nekako posebno zanimljivi kolekcionarima. U više od 560 vrsta lastinih repaka ubrajaju se i najveći leptiri na svijetu -ptičja krila- i neki od najskupljih i najugroženijih. Njima prijeti trostruka opasnost: od gubitka staništa, klimatskih promjena i krivolova. Zahvaljujući programima zaštite i zakonskim mjerama protiv krivolova, lastini…
Čitaj dalje...
Biologija

Salamanderi možda imaju rešenje za regeneraciju ljudskih djelova tijela

Jedno stvorenje koje može da obnovi i regeneriše sopstvene udove i organe pomaže naučnicima na Univerzitetu Minesota da shvate zbog čega ljudi ne mogu to isto da čine. Kritično ugroženi aksolotl- poznat i kao meksički salamander- dijeli sa ljudima jedan tip ćelija- glijalne ćelije. Ako se aksolotlu ošteti kičmena moždina, njegove glijalne ćelije kreću da…
Čitaj dalje...
Biologija

Život na siru

Sir je pun bakterija i gljivica. Način njihove interakcije mogao bi da riješi neka krupna naučna pitanja. Pravljenje sira je umjetnost ali i nauka. Poput druge fermentisane hrane kao što je kisjelo tijesto, sir je proizvod bakterija i kvasca, ali i plijesni. Sir je uglavnom zgrušano mlijeko, a dodavanje neke posebne kulture mikroba određuje njegovu…
Čitaj dalje...
Biologija

Morske ptice u krizi

Globalna populacija morskih ptica opala je za skoro 70% od kako je pedesetih godina prošlog vijeka započeto nadgledanje. Svaki od devet razreda ovih ptica - od transokeanskih putnika poput albatrosa, pa do pingvina koji se drže obale, suočen je s barem jednom od četiri ključne opasnosti. Glavne prijetnje su: narušavanje staništa, zagađenje, klimatske promjene i…
Čitaj dalje...