Biologija - Page 9

Biologija

Kornjače su danas najugroženija grupa životinja na svijetu

Procjenjuje se da je 61% od 356 vrsta kornjača u svijetu ugroženo ili je već izumrlo u gubicima koji bi mogli imati implikacije na ekosistem. Prvi veliki pregled kornjača, rad objavljen u BioScience-u, sintetizovao je postojeće objavljene studije kako bi ponudio pogled na globalno stanje vrste i ekološku ulogu koju igraju. Uprkos tome što su…
Čitaj dalje...
Biologija

Koale bi mogle izumrijeti

Prema izveštaju Svetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) i Veća za zaštitu prirode, naučnici su koristili satelitske snimke za mjerenje ubrzanja stope krčenja šuma kako bi izmjerili uticaj na ranjive i ugrožene vrste.  Australijski WWF procjenjuje kako je u saveznoj državi Novi Južni Vels ostalo manje od 20 hiljada koala, te kako bi ovim tempom mogle izumreti do…
Čitaj dalje...
Biologija

Omaui planira da zabrani mačke

Za ljubitelje mačaka te domaće životinje su njihovi vjerni kompanjoni, ali za novozelandske aktiviste koji zagovaraju i bore se za zaštitu i očuvanje životne sredine i divljine, one su štetočine koje predstavljaju prijetnju po opstanak brojnih endemskih vrsta u toj zemlji, zbog čega gradić Omaui planira da ih zabrani. Lokalne vlasti Omauija pozivaju na kastraciju,…
Čitaj dalje...
Biologija

Golubovi pismonoše

Da li ste znali da je jedna od danas najvećih svjetskih medijskih agencija, Rojters, za slanje podataka sa berze između Ahena i Brisela svojevremeno koristila golubove? Međutim, pismonoše su koristili još u Persiji, gde je prvobitno i razvijana vještina treniranja ptica. Golubovi su bili posebno pogodni za slanje poruka i sitnih, laganih stvarčica, jer su…
Čitaj dalje...
Biologija

Džinovska lignja

Ronioci koji su pretraživali južnu obalu Novog Zelanda kod Velingtona, u nadi da će pronaći dobro mesto za pecanje, pronašli su nešto drugo. Uočili su najimpresivnije stvorenje vodenih dubina: uginulu, ali potpuno netaknutu, džinovsku lignju. "Nakon ronjenja vratili smo se i izmerili lignju. Bila je duga 4,2 metara", kaže jedan od ronioca Daniel Aplin. Predstavnik…
Čitaj dalje...

Japansko prase

Upoznajte Japansko prase, novootkrivenu vrstu pigmejskog morskog konjića pronađenu u Japanu.  Veličine zrna pirinča, ova živopisna stvorenja naseljavaju plitke vode i dobro se utapaju u ukolinu u kojoj i žive. Lako ih je zanemariti, pošto zbog boje izgledaju kao mali djelovi morske trave. Naučnici su nazvali ovo stvorenje Hippocampus japapigu - latinski naziv za "Japansko…
Čitaj dalje...
Biologija

Kako smrdibuba smrdi?

Kada je ugrožena, smrdibuba kroz pore na grudnom košu otpušta neprijatan miris, koji u sastavu sadrži između ostalog aldehide, dok neke vrste imaju i cijanid. Miris nekih smrdibuba podsjeća na korijander, kod drugih na badem, ali bez obzira na to, po pravilu je neprijatan i služi da otjera predatora. Ipak, u Laosu se na primjer…
Čitaj dalje...
Biologija

Zbog čega miriše kiša?

Nakon dugog perioda suše, kiša donosi osvježavajući miris okolini. Razlog nastanka leži u hemiji koja mami naučnike, pa čak i proizvođače parfema da "love" ovaj miris, navodi BBC. Bakterije, biljke, pa čak i munje potencijalno igraju ulogu u stvaranju prijatnog mirisa, nakon oluje. Poznat kao "petrikor", za ovim istrajnim mirisom mnogi naučnici i proizvođači parfema…
Čitaj dalje...
Biologija

Šta ne znamo o majčinom mlijeku?

Na državnom univerzitetu Arizone, u laboratoriji za komparativnu laktaciju, Kejti Hind dekodira sastav majčinog mlijeka da bi razumjela njegovu složenost i način na koji utiče na razvoj bebe. Bebe preživljavaju i razvijaju se jer je mlijeko njihove majke hrana, lijek i signal. Za bebe, majčino mlijeko predstavlja kompletnu ishranu koja obezbjeđuje sve bitne elemente za njihovo tijelo, koja oblikuje njihov mozak i…
Čitaj dalje...
Biologija

Bale majmuni koji žive u različitim područjima imaju različitu DNK

Bale majmuni koji žive u kontinuiranim bambusovim šumama imaju različitu mitohondrijalnu DNK od Bale majmuna koji žive u fragmentovanim šumama, prema studiji objavljenoj u časopisu BMC Evolutionary Biology. Dr Addisu Mekonnen i kolege na Univerzitetu Oslo, Norveška, izučavali su genetsku različitost dvije populacije Bale majmuna. Analiza mitohondrijalne DNK ukazala je na jake genetičke razlike između…
Čitaj dalje...